Povratak kamenice u Boku

Bez autora
Jul 06 2010

Nakon više mjeseci administrativnih radnji oko uvoza, 6000 komada mlađi jadranske kamenice počelo je da se uzgaja na privatnom uzgajalištu preduzeća «Školjke Boke», koje se nalazi između rijeke Ljute i Orahovca. Oko 3000 kamenica u naučne svrhe uzgajaće i Institut za biologiju mora. Mlađ je stigla iz Stona, od najpoznatijeg uzgajivača ove školjke u Hrvatskoj, Cvjetka Matkovića. Projeket je usaglašen sa Strategijom razvoja morskog ribarstva i marikulture u Crnoj Gori. Urađen je u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu i po ekološkim principima, što potvrđuje i pozitivno mišljenje Instituta za biologiju mora. Ovo je doprinos povećanju proizvodnje jestivih domaćih školjki u Boki za potrebe domaćeg stanovništva i turizma, kao i projekat stvaranja novog crnogorskog organskog ekološkog proizvoda. Realizacija projekta biće praćena od strane Instituta za biologiju mora uz njegovu savjetodavnu i stručnu pomoć.

Povratak kamenice u BokuNakon više mjeseci administrativnih radnji oko uvoza, 6000 komada mlađi jadranske kamenice počelo je da se uzgaja na privatnom uzgajalištu preduzeća «Školjke Boke», koje se nalazi između rijeke Ljute i Orahovca.

Oko 3000 kamenica u naučne svrhe uzgajaće i Institut za biologiju mora.

«Mlađ je stigla iz Stona, od najpoznatijeg uzgajivača ove školjke u Hrvatskoj, Cvjetka Matkovića» kaže za Radio Kotor vlasnik preduzeća «Školjke Boke» Nevres Đerić.

On je istakao da je projeket usaglašen sa Strategijom razvoja morskog ribarstva i marikulture u Crnoj Gori.

«Urađen je u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu i po ekološkim principima, što potvrđuje i pozitivno mišljenje Instituta za biologiju mora. Ovo je doprinos povećanju proizvodnje jestivih domaćih školjki u Boki za potrebe domaćeg stanovništva i turizma, kao i projekat stvaranja novog crnogorskog organskog ekološkog proizvoda. Realizacija projekta biće praćena od strane Instituta za biologiju mora uz njegovu savjetodavnu i stručnu pomoć», kazao je Đerić.

Uzgajalište je napravio tako što je nezvaničnu deponiju pretvorio u ekološki projekat uzgajanja kamenica po prvi put u Crnoj Gori. Uzgajalište je od drveta, polietilenskih bačvi i kamena.

«Nadam se da će poduhvat zaživjeti i da će biti u potpunosti realizovan, kao i da ću vratiti uložena sredstva. Sve sam uložio sam, uz razumijevanje ali i ne stiglu pomoć Ministarstva. Očekujem i pomoć od Morskog dobra jer se sve odvija na drvenom splavu gdje će biti sortiranje, vaganje, postavljanje kolektora koji se vežu za plantaže. Za godinu ipo do dvije očekuju se školjke koje će se ovdje proizvoditi. Dio mlađi imam od ranije koju sam posadio od Ljute do Dobrote, a Orahovac kao lokaciju ne bih nikad sam izabrao jer nije imala prilaz ni operativni dio», kazao je Đerić.

«Suština priče je da ponovo želimo da vratimo kamenicu u Boku kao autohtonu vrstu koja je nekada ovdje živjela, koje je bilo u izobilju, ali je zbog nekontrolisanog izlova nestala iz akvatorijuma. Uloga Instituta u projektu je da u saradnji sa italijanskim uzgajivačima i Udruženjem za marikulturu Italije naučno i stručno prati kako se ona razvija i raste ovdje u uslovima Bokotoroskog zaliva. Polovina mlađi biće kod Instuituta pola ovdje kod gospodina Đerića i uporedo ćemo pratiti dinamiku svakih 10 dana. Mlađ je sada od tri do pet centimetara i treba joj oko godinu da postigne konzumnu veličinu. Kamenica je veoma vrijedna i cijenjena školjka, a u restoranima po komadu u cijena joj je oko pet eura, što je mnogo. Kada se počne proizvoditi biće pristupačnija širem krugu. Finansije smo dobili od regije Frulia Venecija Đulija preko IPA fondova i to je međunarodni projekat, dok je Đerić uložio svoja privatna sredstva «, kazao je direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik